Možete li zamisliti koru drveta koja se istovremeno uspješno koristi u proizvodnji raznih vrsta motora, loptica za bejzbol i pjenušca? Iako je ta kora u upotrebi već više od tisuća godina, danas se koristi čak i za izradu dijelova svemirskih letjelica. No ono što je najzanimljivije, drvo od kojega se dobiva ovaj izniman materijal ne mora se posjeći da bi se dobila ta korisna sirovina!
O kakvom je materijalu riječ? O PLUTU – kori hrasta plutnjaka (Quercus suber) koji je svojstven predjelima jugozapadne Europe i sjeverozapadne Afrike. Pluto je po mnogočemu jedinstveno. Vrlo je lagano, elastično i teško zapaljivo. Pluto se guli s debla po prvi puta kad je drvo staro oko 25 godina, nakon čega se ponovo guli svakih 9-10 godina. Prva dva ubiranja daju pluto slabije kvalitete. Stabla hrasta plutnjaka žive oko 200 godina. Ta se izvanredna kora neprestano obnavlja i tako iz godine u godinu postaje sve deblja. Ako se ne guli, može doseći debljinu od 25 centimetara. Takav debeo “ogrtač” štiti hrast od vrućine, hladnoće i šumskih požara. Kad se s drveta skine kora, počne rasti novi sloj. Kori obično treba desetak godina da se potpuno obnovi.
Na svijetu ima oko 2.200.000 hektara šuma hrasta plutnjaka, od čega 32,4% u Portugalu i 22,2% u Španjolskoj. Godišnja proizvodnja iznosi oko 300.000 tona, od čega je 52,5% iz Portugala, 29,5% iz Španjolske, te 5,5% iz Italije.
Gdje se sve pluto koristi?
Pluto se prvenstveno sastoji od hidrofobnog sastojka suberina, a zbog svoje vodene propusnosti, elastičnosti, gotovo potpune nepropusnosti i vatrootpornosti koristi se u širokoj paleti proizvoda od kojih su najuobičajeniji vinski čepovi. Pluteni čepovi čine oko 60% ukupne proizvodnje industrije pluta. Mjehurasta struktura i prirodna vatrootpornost čine pluto prikladnim materijalom za akustičnu i toplinsku izolaciju u građevinarstvu. Pluto osim toga ima anti-alergijska svojstva, jednostavno je za rukovanje i predstavlja sigurnu alternativu izolacijama koje su zapaljive i ispuštaju vrlo otrovne pare pri gorenju. Granule pluta mogu se miješati i u beton. Mješavina granula pluta i cementa ima manju toplinsku vodljivost, manju gustoću i dobro zadržava toplinu. Pluto se često koristi i u industriji obuće, ribolovu, te pri izradi nekih glazbenih instrumenata (čepovi na ventilima puhačkih instrumenata, dirigentske palice). Listovi od pluta, vrlo često nusproizvod proizvodnje čepova, koriste se za izradu oglasnih ploča, te podnih i zidnih pločica.
Niska gustoća prirodnog pluta čini ga pogodnim za izradu ribolovnih plovaka i plutača, kao i drški štapova za pecanje (kao alternativa neoprenu). Budući da pluto ostaje elastično čak i kad se jako zagrije, idealno je za izradu brtvi motora. Pluto se čak koristi i za izradu toplinskih štitova kod nekih svemirskih letjelica, što samo dokazuje koliko je pluto izniman materijal, a njegova namjena raznovrsna.
U skladu s prirodom
Dobro održavane šume hrasta plutnjaka dokaz su da čovjek može mudro i odgovorno gospodariti prirodnim resursima, koristiti prirodna bogatstva, a da pritom ne ugrožava vlastiti opstanak. Stoljetna stabla hrasta plutnjaka uljepšavaju krajolik, ublažuju ljetne vrućine i pružaju zaklon od sunca.
U krošnjama hrasta plutnjaka gnijezde se i neke od ugroženih vrsta ptica. Šume hrasta plutnjaka također su utočište iberskog risa, kojem također prijeti izumiranje. Kad sljedeći put otvorite bocu vina, pogledajte pluteni čep i sjetite se koliko je pluto raznovrstan i koristan materijal. Taj prirodni, biorazgradivi materijal dobiva se od kore drveta koja se sama obnavlja.
U šumama hrasta plutnjaka utočište su našle u neke ugrožene vrste životinja. Ne bismo li onda trebali cijeniti to lijepo i dragocjeno drvo?